uredi članak
obriši članak
Kroz greben Veliki Goranec i pećine
 
Prirodne i povij.znamenitosti Ravne Gore
 
 

Planinarsko društvo 'Ludbreg'

Ekološka sekcija – Mala škola ekologije

Voditelj: Željko Remar

Nedjelja, 14. listopada 2007.

 

                                                            VELIKI GORANEC

Prirodne i povijesne znamenitosti Ravne gore

 

 

            Izduženi greben Ravne gore, nalik repu nekog pretpovijesnog gmaza, presjekli su potoci Žarovnica i Mala Sotinska stvorivši pritom dva duboka klanca. Potok Žarovnica protječe klancem Velika Sotinska, a kuda prolazi i široka asfaltirana cesta koja spaja naselja Žarovnica i Višnjica.

            Na sjevernom ulazu u Veliku Sotinsku nalazi se lijepo uređen izvor 'Lagvič', omiljelo odmorište izletnika. Pokraj njega u stijenu su uzidane dvije spomen ploče. Jedna je hvalospjev čistoj vodi ( članovi Male škole ekologije moraju stihove prepisati ), a druga je postavljena 1854. godine u spomen Velikom županu varaždinskom Ognjeslavu Utješenoviću Ostrožinskom ( 1817 – 1890 ), čijim zalaganjem je uređena cesta kroz Veliku Sotinsku. Nasuprot 'Lagviča', s druge strane potoka Žarovnica, skriveni su malo poznata Sotinska pećina i dvadesetak metara dugački rudarski rov. Naime, pedesetih godina prošlog stoljeća na tom je mjestu sisačka željezara vršila istraživanje mogućih nalazišta željezne rude.

            U stjenovitom grebenu Veliki Goranec, a koji sa istočne strane nadvisuje prodor Velike Sotinske, usječena je Mačkova pećina ( Velika pećina, Pelenjska, odnosno Dupljenska špilja, 378 m.n.v. ). U svijetu je poznata kao značajno nalazište ostataka života pretpovijesnih ljudi, a istraživali su je Varaždinac prof. Stjepan Vuković i rođeni Ivančanin akademik Mirko Malez. Širina otvora špilje je oko 12 metara, dubina 26 metara, a visina varira od 1,30 do 4,00 metra ( mnogo veću i značajniju špilju Vindiju, smještenu kod zaselka Slivarsko nedaleko od Gornje Voće, moći ćemo razgledati na povratku ).

            Nakon Mačkove pećine dolazimo do lijepo uređenog odmorišta kod izvora smještenog ispod zaselka Puži ( 375 m.n.v. ). Tanki mlaz čiste i hladne vode izbija iz pukotine u mahovinom pokrivenoj stijeni ( gorsko zrcalo ). S vremenom će uporna voda pukotinu proširiti i pretvoriti je u još jednu izvor – špilju ili jamu ( cinkelica ), a kakve u velikom broju nalazimo na istočnom dijelu Ravne gore.

            Šetnja kroz već gotovo napuštene zaselke Kolari, Puži i Mački vraća nas stotinjak godina u prošlost. Tu još ima starih zagorskih hiža, građenih od kamena i grubo otesanih dasaka ( hrvatski vugel ), oko kojih se prostiru krpice škrte krševite zemlje, tko zna kada zadnji puta obrađene. Malobrojni mještani dragocjenu pitku vodu još uvijek moraju donositi sa obližnjeg izvora.

            Da bismo iz zaselka Mački došli do vidikovca 'Tri žakla'  ( oko 450 m.n.v. ) treba nam dvadesetak minuta. Sa ogoljelih vapnenačkih stijena, neobično nalik žitom napunjenim vrećama, odnosno kako domaći kažu 'žaklima', lijepi je pogled na Višnjicu, Haloze, Maceljsko gorje i sjeverozapadni greben Ravne gore. Nepunih pola sata hoda dalje diže se strmi vrh Kukelj ( 521 m.n.v. ), a koji je, kako se pretpostavlja, služio kao promatračnica starim Ilirima.

            Sa istočne strane Velikog Goranca usječen je klanac Male Sotinske, poznat po brojnim kaskadama tamošnjeg potoka i plitkoj polu špilji 'pećina na Krču'. Taj je dio Ravne najbolje obići u proljeće, kada se u sklopu šetnje Vukovojem može izvršiti i promatranje na daleko poznatog staništa crnkaste sase ( Pulsatilla nigricans ).




Sjeverozapadni dio Ravne gore s pogledom na Višnjicu, Haloze te slovenski Boč daleko u pozadini.

Galerija slika sa navedenog područja sa eko izleta PD Ludbreg .