Početna
Dobro došli : Gost
Posjetitelja online : 3
Statistika : AWstats
 
Prijave i registracije
 
Prijava suradnika
 
Prijave i registracije članova
 
Ažuriranje podataka gradovi
 
Tražilica - crtice

 
Najnoviji članci
Srednji Velebit
Sjeverni Velebit
Dramati─Źno u snje┼żnoj me─çavi na 2500 ndm
Zir
Pri─Źa o jednom kalcitu
Pravilnik o strogo zaštićenim gljivama
─îe┼íka smr─Źkovica
Proljetne biljke i gljive u Podravini
Jedinstvo znamenitosti zapadnog Kalnika
 
Najnovije destinacije
Omiska Dinara Kruzno
Biokovo - vrhovi
Kri┼żevci - Kalnik (pl. dom)
Ludbreška planinarska obilaznica
Krma - Triglav 4/5.10.2008 Slovenija
Egeria put - Hrvatska - Iovia
Sveti Vid - otok Pag
Spilja pod Zir - om
ZIR
Podkilavac-Mudna dol-Hahli─çi-Kolac-Podki
 
Najnovije Web shop
SVILAJA, PLANINARSKA MAPA ZEMLJOVID,1:25000, HGSS
PROMINA , PLANINARSKA MAPA, ZEMLJOVID , 1:25000 , HGSS
OTOK RAB , PLANINARSKA MAPA, ZEMLJOVID, 1:25000 , HGSS
BRA─î BIKE, BICIKLOM PO BRA─îU, MAPA 1:45000, HGSS
DINARA-TROGLAVSKA SKUPINA-ZAPAD ,PLANINARSKA MAPA,1:25000
 
Najnovije kampovi
admin1
camp mlaska
CAMP SEGET
CAMP VRANJICA BELVEDERE
Diana & Josip
 
Interesantni linkovi


 

Mo┼żda ─çe Vas zanimati

 

Planinarsko dru╣tvo "Ludbreg"
Slike :   
19.10.2008 Klek - usnuli div , piše Rak Darko, fotografije - Damir

Povratak

PLANINARENJE NA KLEK

             Samo dva tjedna poslije planinarskog pohoda na Triglav, članovi Planinarskog društva Ludbreg upoznali su još jednu, ovog puta hrvatsku planinu Klek. Iako se planina uzdiže do "samo" 1182 m iznad mora, svojom ljepotom, vidicima i morfologijom nimalo ne zaostaje za Triglavom. Nakon što su ludbreške planinare na njihovim prethodnim planinarskim pohodima po Velebitu, Ivančici i Triglavu pratile sve (ne)moguće vremenske neprilike (kiša, vjetar, snijeg), ovaj put nam se konačno posrećilo. Sunčan dan bez vjetra kao da je bio stvoren za uživanje na ovoj čarobnoj planini. Zbog obveza ili pak jednostavno zbog još uvijek prisutnog umora od zadnjeg penjanja na snijegom zavijen Triglav, na Klek se je 19. listopada 2008. g. uputilo samo šest članova, i to ovaj put na okupu su bili svi pripadnici planinarske družine obitelji Klarić, Damir i njegova djeca Kornelija, Nikola i najmla─Ĺi Goran, te Mladen Stručić i moja malenkost Darko Rak.

             Već s autoceste, prije skretanja za Ogulin, pruža se pogled na ovu planinu čudesna oblika koji podsjeća na velikog diva usnulog na le─Ĺima jer vrh Klek, glavna 200 m visoka stijena, liči na glavu diva, dok niži vrhovi Klečice, izgledaju kao njegova stopala. U samom središtu Ogulina zaustavili smo se da bismo u dvorcu Frankopan razgledali Zavičajnu zbirku Grada Ogulina, Muzej planinarstva i postav o Ivani Brlić-Mažuranić, slavnoj spisateljici za djecu i mladež, ro─Ĺenoj u Ogulinu 1874. g. Iako je dvorac zatvoren nedjeljom, zahvaljujući našim "vezama" s članovima Hrvatske gorske službe spašavanja iz Ogulina, koje smo sreli na Triglavu na njihovim priprema, i koji su pripomogli dvojici naših premorenih planinara u snježnoj mećavi da se dokopaju planinarskog doma, isključivo je našoj grupi omogućen ulazak u dvorac. Od iznimno ljubaznog domaćina saznali smo da je Ogulin nastao oko utvrde koju je plemićka obitelj Frankopan sagradila potkraj 15. st. kao obranu od Turaka, ali da je prostor bio nastanjen i u antičko vrijeme. U Muzeju planinarstva fascinirala nas je primitivna oprema kojom su nekada pioniri hrvatskog planinarstva uspijevali osvajati planinarske vrhove, i podsjetila nas da naša oprema koju smo smatrali nezadovoljavajućom, i nije tako loša kad se usporedbi s nekadašnjom. Od domaćina smo saznali i da se od brojnih hrvatskih ekspedicija na Himalaju, na sam Mount Everest popeo jedino proslavljeni hrvatski planinar Stipe Božić, za sada jedini Hrvat kojem je to uspjelo, i time nas podsjetio koliko je taj vrh u stvari "neusvojiv". Po izlasku iz dvorca, domaćin nas je odveo i do mjesta pored samog dvorca gdje ponire rijeka Dobra, mjesto koje je u narodu dobilo ime ─Éulin ponor, po djevojci koja se prema legendi u 16. st. bacila s litice u ponor rijeke Dobre, čuvši vijest da je mladi krajiški kapetan, odabranik njenog srca, stradao u boju s Turcima. Srećom da nam je domaćin prije toga objasnio da su rijeka Dobra, kao i obližnja Mrežnica, betonskim tunelima preusmjerene do 20 km udaljenog Gojka gdje se nalazi HE Gojak, jer bi se u protivnom pri pogledu na kanjon koji je izdubila rijeka i na pećinu u koju je ponirala, zapitali a gdje je rijeka.

            
Desetak min. vožnje od centra Ogulina, parkirali smo se uz jugoistočno podnožje Kleka i započeli s uspinjanjem. Naznaka 1 h uz markaciju, o vremenu potrebnom za uspon do planinarskog doma koji se nalazi na nadmorskoj visini od točno 1000 m, budio je nadu u lagan uspon. I doista čitava staza do planinarskog doma, s vrlo blagim strminama, bila je obložena šuštavim lišćem tako da je bilo hodati kao po tepihu. Čitavim putem prati vas prozračna bukova šuma, a svako malo, što i nije baš čest slučaj na hrvatskim planinama, drveni info panoi upoznavaju vas s morfologijom planine. Kornelija i ja stiglo smo do planinarskog doma bez žurbe, za svega 45 min, te smo tek pošto su i ostali stigli i odmorili se, nastavili zajedno do uspona na vrh. Već kod samog planinarskog doma naslućivali su se nevjerojatni vidici na obližnje planine, a kako su kamene gromade i kržljavo raslinje postepeno zamjenjivale dotadašnja debela bukova stabla, vidici na obližnju planinu Bjelolasicu postajali su sve spektakularniji. Nešto veći napor kod uspinjanja zahtijevalo je jedino savladavanje stotinjak metara duge strmine, ali se i to bez problema savladava zahvaljujući domaćim planinarima koji su uredivši stepenice u stijenju na najstrmijem dijelu i rukohvata od užadi, znatno olakšali penjanje. Na sam vrh, kamenu glavu od možda svega 200 m2 površine, stiže se bez žurbe za već manje od pola sata. I tada vam doista zastaje dah od pogleda. S južne strane pogled se pruža na vrhove Bjelolasice i na ostale planine masiva Velika Kapela. Sa sjeverne strane, Ogulin se pruža kao na dlanu, pogled seže sve do slovenskih planina, a u idealnim vremenskim uvjetima vidljiv je čak i Zagreb udaljen oko 100 km. O samoj ljepoti Kleka svjedoči i podatak da je Johannes Frishauf iz Austrije, oduševljen njezinom ljepotom, potaknuo osnivanje Hrvatskog planinarskog društva (HPD) 1874 g., pa se u spomen na početak organiziranog planinarstva u Hrvatskoj slika Kleka nalazi u znaku HPD-a. Iako se prema narodnim pričama na Kleku nalazi carstvo vještica, mi nismo susreli ni jednu vješticu na metli, ali nam je posve jasno odakle Ogulincima i Ivani Brlić-Mažuranić inspiracija za sve one likove iz maštovitog svijeta bajki. Sve u svemu planinu bi trebao svatko posjetiti i uvjeriti se u njezinu ljepotu, a obzirom da smo putem susretali i djecu i starce, i da je po mom dojmu lakša za uspon od Ivančice, planina je dostupna svakome.               

 

Rak Darko

 

 

Pogled na Klek sa autoputa Zagreb-Split . Snimka je nastala kad sam još imao dobrog starog Olympusa s dobrim zoom-om koji je nestao na M.Bistrici.

Mi, malo bliže Klek-u

Zavičajni muzej - alpinistički muzej - Ogulin

─Éulin ponor

 

Uspon prema vrhu Klek-a , Mladen

 

Lakši dio staze prema vrhu Kleka - Nikola

Strmina i stijene . Mladen nije očekivao da će morati biti alpinist.

Darko se fotografira pored Klečice .

Damir se fotografira pored Klečice .

Gojzerice koje su bile na Grand Paradiso, a sad su na Kleku.

Mi, članovi PD Ludbreg - na vrhu Klek - a

Dečki su nezaustavljivo krenuli dolje preko ovog grebena.

Vještica koju sam uspio snimiti u brišućem letu .

 


Komentari
Ime : nikolina
Datum : 2009-08-04
hahaha jako uvjerljivo
 
Ime : Damir
Datum : 2008-11-26
Darko nije sreo ni jednu vje╣ticu , ali smo zato ja i Mladen jednu uspjeli snimiti u bri╣uŠem letu....
 

Na╣i sponzori

 
Reklame

Razmjena banera
www.lastminute-hr.com
www.nekretnine-info.com