Na ovom mjestu objaviti ćemo 'tekstove u izradi' oko kontrolnih točki Ludbreške planinarske obilaznice. Tekstove unaprijed obajvljujemo u svrhu nadopune, korekcije, poboljšanja te dodavanja zanimljivih informacija koje netko od Vas posjetioca,  možda zna. Tekstovi će biti u dnevniku Ludbreške planinarske obilaznice. Za početak se planira tiskanje 300 primjeraka. Svatko onaj tko obiđe cijelu obilaznicu, kao simboličnu nagradu uz pohvalu, dobiti će i lijepu značku obilaznice za uspomenu.

KT 1. RIMSKO NALAZIŠTE CASTRUM IOVIA (točka  kod Castrum Iovia, napisala Tajana Pleše, dostavio Alen Sabol)

LUDBREG PRIJE LUDBREGA

Današnji grad Ludbreg se nalazi na mjestu antičke Jovije (civitas Iovia - Botivo), ranocarskog naselja zgusnutog tipa izgrađenog uz lijevu obalu rijeke Bednje. Jovija se nalazila na prometnici koja je povezivala Ptuj (Poetovio) i Osijek (Mursa), dva velika centra provincije Panonije. Dobra povezanost s južnim dijelom provincije je bila omogućena cestom koja je povezivala nedaleke Varaždinske Toplice (Aquae Iasae) i Sisak (Siscia).

Zahvaljujući rezultatima sustavnih sondažnih istraživanja koje je proveo Arheološki muzej u Zagrebu (1968 -  1979) može se pretpostaviti raster antičke Jovije. Naselje je bilo omeđeno zidinama koje su ograđivale površinu od oko 9 hektara. Taj prostor se poklapa s centrom današnjeg Ludbrega, određenim ulicama bana J. Jelačića, P. Preradovića, P. Zrinskog i M. Gupca. Unutar zidina se može pretpostaviti položaj glavnih gradskih ulica (cardo i decumanus) oko kojih su bile organizirane javne civilne i sakralne građevine te stambeni objekti. Sa sjeverne strane grada, oko dvorca BatthyĂĄny, je potvrđeno predgrađe (suburbium) gdje su se nalazile stambene i privredne zgrade (radionice). Središte naselja se nalazilo ili na mjestu današnjeg glavnog gradskog trga ili nešto južnije. U JI dijelu se nalazio kupališni sklop, dok su u zapadnom dijelu nađeni temelji masivnih dimenzija, za koje se smatra da su pripadali žitnici (horreum). Stoga se može pretpostaviti da su se u sjevernom dijelu antičkog gradskog areala nalazile građevine javne namjene, dok su se u južnom dijelu nalazili stambeni objekti. Sve istražene strukture su datirane u vrijeme od 1. do 4. stoljeća.

Arheološka istraživanja su nastavljena 2008. godine radi vrijednog nalaza kupališnih bazena u Vrtu Somođi pronađenih još 1969. godine. Tijekom dvije sezone radova je istražen veći dio kupališnog sklopa te dio većeg objekta javne namjene.

Javna kupališta (balnea, thermae), jedno od središta društvenih događanja, su bile organizirane oko tri glavna prostora: frigidarium (prostor s hladnom vodom), tepidarium (prostor s grijanim zrakom u kojem se tijelo pripremalo na veliku temperaturnu razliku prilikom odlaska u hladni odnosno topli bazen) i caldarium (prostor s vrućom vodom). Kaldarij je radi praktičnih razloga uvijek bio smješten u neposrednoj blizini peći (praefurnium ili propnigeum). Grijanje cijelog prostora i vode je bilo izvedeno sistemom hipokausta. Uz kupalište se često nalazilo i vježbalište (palaestra).

U jovijski kupališni sklop se ulazilo sa sjeverne strane. Prva prostorija u sklopu je svlačionica (apodyterium), u kojoj uz zidove bile postavljene klupe iznad kojih su se nalazile niše za odlaganje odjeće, obuće i drugih osobnih predmeta. Iz svlačionice se ulazilo u sjeverni pravokutni prostor na kraju kojeg se nalazio potkovasti bazen s hladnom vodom (frigidarium). Južni dio kupališta je bio podijeljen na hladni i grijani dio. Na istočnom kraju negrijanog dijela se također nalazio potkovasti bazen s hladnom vodom. U grijanom dijelu prostora je ostao dobro sačuvan sustav podnog grijanja (hipokaust). Iz grijane prostorije se moglo ući ili u potkovasti bazen s vrućom vodom ili pak u malu, pravokutnu saunu (laconicum ili sudatorium). Grijanje tih prostorija je bilo regulirano preko vanjskog ložišta smještenog uz zapadni dio sklopa. Tipološki, ludbreški kupališni sklop pripada u grupu nerazvedenih termi (Blocktyp). Takvi sklopovi su bili građeni ili u manjim naseljima ili kao druge gradske terme (npr. Baden-Baden ili Pforzheim-Hagenschieß).

Sjeverno od termi su pronađeni temelji velikog objekta javne namjene podijeljenog na niz pravokutnih prostorija. Sve prostorije su bile orijentirane prema prostoru današnjeg trga sv. Trojstva, te se tako može pretpostaviti i da se na istom mjestu nalazio glavni gradski trg antičke Jovije (forum).

Daljnjim istraživanjima biti će obuhvaćen cijeli prostor Vrta Somođi. Po dovršetku radova će istraženi antički nalazi biti prezentirani kao arheološki park.

Arheološka istraživanja vodi Odjel za kopnenu arheologiju (Služba za arheološku baštinu, Hrvatski restauratorski zavod). Istraživanja su financirana sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Ludbrega.

Tekst : Tajana Pleše
Pobrinuo se za tekst : Alen Sabol

KT 2. SLANJE (izrada Stančin Snježana) (blizu Lugarnice, pored staze)

Ne zna se točan podatak nastanka ovog mjesta, no godine 1253.ovdje već stoji utvrđeni grad hrvatske plemenske župe.

Slanje  je bilo središte vlastelinstva.U vrijeme turskih ratova ovdje je izgrađena jaka tvrđava da brani prolaz iz Prigorja i Zagorja u Podravinu i obratno.Gospodari Slanja često su se mijenjali. Prvi se spominju Patačići,oni su bili u posjedu ovog vlastelinstva od 1746.godine nakon toga dolazi njemački grof Beroldingen koji seljacima oduzima zemlju i vinograde. Oko 1880 Slanje kupuje  francuski grof Karlo de Lambert i predaje ga na upravu bivšem časniku papinske straže Ivanu Lozewitzu.

On donosi novi život u  Slanje te u njemu niču tvornice jedna za drugom. Tako je najpoznatija bila tvornica namještaja (kasnije preseljena u Varaždin današnji Mundus), te šećerana (preseljena u Osijek), parna pilana i parni mlin. Izgrađena je i željeznica koja je povezivala okolna mjesta. Naziv Slanje vjerojatno je dobio i po izvoru slane vode koji se i sada nalazi uz rijeku Bednju te se može vidjeti.

KT 2 - 'Slanje' Ludbrške planinarske obilaznice nalazi se na planinarskom putu LPO, na mjestu izlaska puta iz borove šume, odakle se desno, pored jezerceta, ugleda Lugareva kućica. Žig je metalni, zavaren na metalni tuljac, u kojemu je i upisna knjiga. Do naselje Slanje, dolazi se za 10 min, putem desno, pored Lugarnice i preko mosta rijeke Bednje.

Tekst: Snježana Stančin

KT 3. LIJEPA GORICA (najviši vrh u okolici Ludbrega, na vrhu)
(napisao Damir Klarić)

LIJEPA GORICA (348m)

Lijepa gorica, nadmorske visine 348m,  brdo je, na sjevernoj strani Kalničkog gorja na kojem se nalazi najviši vrh u bližoj okolici Ludbrega. Vrh je udaljen 1h hoda od kontrolne točke Slanje, te 2h 45 min hoda od Ludbrega. Od KT 2, obilaznice, Slanje,  šumskim makadamom, kroz miješano bjelogorično crnogoričnu šumu krenemo lijevo prema jugu, te za 1,1 km preteći markaciju, kod rampe, napuštamo makadam i skrenemo lijevo na manji šumarski put. Odatle do vrha je 30 min hoda.  Prilikom zadnjeg dijela uspona, otvara se uzak vidik prema sjeverozapadu i Međimurju te obližnjim naseljima Slanju, Vrbanovcu, Martijancu, Rivalnu te drugim naseljima, pa preko Varaždinsko Topličkog gorja do horizonta gdje se uočavaju brda na graničnim dijelovima Mađarske. Zadnji dio uspona prema vrhu, u slučaju dobrih klimatskih uvjeta stanište je mnogih različitih vrsta gljiva. Lijepa gorica brdo je obraslo uglavnom prozračnom bukovom šumom, te sa vrha nema vidika. KT 3 obilaznice, vrh Lijepa gorica, nalazi se pored najšire bukve, nekoliko metara od samog vrha. Žig je metalni zavaren u metalnom loncu. Lijepu Goricu okružuju manja brda, sa sjeverne strane, Malo Slanje (261m), sa zapada Stražbenica(351m), sa jugoistoka Velika kozara (216) te sa sjeverozapada Petrov brijeg.  LPO dalje nastavlja preko Petrovog brijega prema vinogradskom naselju Graci. Petrov brijeg dobio je ime prema nešto udaljenijem naselju Sveti Petar, jer su nakon drugog svjetskog rata, vlasti htjele dodijeliti ovo područje, u svrhu obrađivanja, stanovnicima naselja Svetog Petra. No kako je to bilo predaleko za ondašnje stanovništvo, od toga, ostalo je samo ime Petrov brijeg. Do KT4 Graci je 45 min. hoda.

Tekst : Damir Klarić





KT 4. GRACI (vinogradsko naselje, vrh Cufta, vidikovac na Ludbreg)
(čeka se tekst)



KT 5. LUDBREŠKI VINOGRADI - VRH ČRNOGLAVEC (na vru Črnoglavec)
(čeka se tekst)

KT 6. LAJDIBERG (negdje na grebenu pored ostataka života tamo)
(čeka se tekst)



KT 7. SIGEČAK (vrh, pored Vidikovca, vidikovac na Ludbreg i Podravinu)

Napisala Božica Makar

SIGEČAK

Sigečak je jedan od najviših i najljepših brežuljaka ludbreškog vinogorja. S najviše točke Sigečaka – vidikovca, pruža se prekrasan pogled na gradove Ludbreg, Varaždin, Čakovec i Koprivnicu te Kalničko gorje, Ivanečko gorje i gorja u Mađarskoj.

Cijeli brijeg zasađen je vinovom lozom i na njemu je puno klijeti. Najčešći je nasad graševina, a tu su i sorte rajnski rizling, chardonnay, sauvignon,  moslavac, dok ima i nešto crnih sorti: frankovke i crnog pinota.

Osim što proizvode vino za svoje potrebe, nekoliko proizvođača proizvodi veće količine koje su namijenjene prodaji.

Upravo zbog toga kroz Sigečak prolazi i „Ludbreška vinska cesta“ gdje se u vinskim podrumima mogu kušati i kupiti izvrsna vina ludbreškog vinogorja koja na svim izložbama osvajaju najviše ocijene za svoju kvalitetu.

Tekst: Božica Makar



KT 8. SVETIŠTE PREDRAGOCJENE KRVI ISUSOVE (KT u Ludbregu pored svetišta)

Autor teksta : Ivana Hajsok

Ludbreg je euharistijsko svetište jedinstveno u Hrvata, a među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je utemeljeno pismenim ukazom samog Svetog Oca. Bulom pape Leona X , izdanom 14. travnja 1513. godine, priznata je i potvrđena čudesna pojava Svete Krvi Isusove u kapeli tadašnje srednjevjekovne ludbreške tvrđave.

Čudo se zbilo davne 1411. godine kad je svećenik, služeći misu u kapeli, posumnjao u riječi pretvorbe kruha i vina u pravo tijelo i pravu krv Isusovu. Od tog doba se oko svete relikvije događaju Čudesna ozdravljenja.

Hrvatski sabor zavjetovao se 1739. godine da će u Ludbregu podići kapelu u čast štovanja Presvete Krvi Isusove. Inicijativom ludbreškog župnika Josipa Đurkana, kamen temeljac svetišta položen je 4. rujna 1993. godine, a godinu dana kasnije karidnal Franjo Kuharić blagoslovio je kapelu. Spomen-ploča i ploča zahvalnica nalaze se na zidu kapele.

Darovima donatora dovršene su postaje Križnog puta. Slike križnog puta u mozaiku izradio je akademski slikar Goran Petrač koristeći murano staklo. Na vrhu zabata nalazi se metalni kalež s hostijom, dok se ispod kaleža nalazi mozaik pod nazivom „Uskrsnuće Isusovo“ dovršen 1996. godine. Kip blaženog Alojzija Stepinca nalazi se s lijeve strane, a spomenik Isusu Kristu s desne strane kapele. Hrvatski sabor darovao je mramorni oltar.

Napisala : Ivana Hajsok

LUDBREG (Nekoliko najzanimljivijijih i najznačajnijih stvari o Ludbregu, kao pred tekst ispred tekstova o kontrolnim točkama.)

Tekst napisao  : Rak Darko

LUDBREG

         Ludbreg je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj, smješteno uz donji tok rijeke Bednje, na prijelazu slikovitih brežuljaka Kalničke gore u pitomu Podravsku ravnicu. Na raskrižju je puteva istok-zapad od najstarijih vremena, a u današnje doba nalazi se na pola puta između Varaždina i Koprivnice.

         Već u prvom stoljeću, na prostoru današnjeg Ludbrega, stajalo je rimsko naselje Iovia - Botivo, čije ostatke nalazimo i danas. U posljednje vrijeme ulažu se značajni napori na istraživanju rimskih termi koje se nalaze neposredno uz središnji gradski trg, i koji će zajedno s istraženim antičkim nalazima biti prezentirani kao arheološki park.

         Čitavim gradom dominira dvorac Batthyany s dvije zasebne zgrade i perivojem koji ga okružuje. Svojim dimenzijama i likovnim kvalitetama ludbreški je dvorac najmonumentalniji arhitektonski spomenik šire regije. Današnji barokno-klasicistički izgled zadobiva sredinom 18. stoljeća, a u svojoj je strukturi zadržao obilježja starijeg renesansnog burga, ali i ostatke srednjevjekovne utvrde čiji temelji sežu u 13. stoljeće. Početkom 90-ih godina 20. stoljeća dvorac je u potpunosti obnovljen i njemu je kao podružnica Hrvatskog restauratorskog zavoda, otvoren Restauratorski centar Ludbreg koji djeluje u cilju konzerviranja i restauriranja oštećenih umjetnina, te kao centar za stručno usavršavanje konzervatora-restauratora.

         U dvorcu se nalazi i kapelica Svetog Križa u kojoj se 1411. g. zbio čudesan događaj zaslužan za određenje Ludbrega kao mjesto hodočašća vjernika. Te je godine ludbreški svećenik služeći svetu misu, posumnjao u istinitost tvrdnje kako nakon pretvorbe u rukama drži pravo Tijelo Isusovo, a u kaležu pravu Krv Isusovu. Dospjevši do dijela svete mise gdje se Sveta Hostija lomi u tri dijela, a jedan mali dio se spušta u kalež, svećenik je opazio da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Silno zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem, spremio je kalež sa Svetom Krvlju i o tome šutio nekoliko godina, do trenutka svoje smrti, kada je svojem subratu otkrio što se dogodilo. Drugi je svećenik vijest prenio ljudima i ubrzo su ovamo počeli dolaziti ljudi kako bi vidjeli čudesnu tekućinu. Budući da je bilo i sumnjičavih, kasnije je zatražen i pravorijek Rima. Zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja i ozdravljenja, tek je 1513. g., papa  Leon X izdao bulu odobrivši javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove. Na taj je način sam papa utemeljio proštenište u Ludbregu.

         Radi prihvata sve većeg broja hodočasnika, a osobito radi ispunjenja davnog zavjeta hrvatskog Sabora iz 1739. g., da će izgraditi kapelu u Ludbregu jer je 'Bog odvratio kugu od hrvatskog naroda', tek je 1994. g. sagrađena Zavjetna kapela sa svetišnim kompleksom. U današnje se vrijeme svake prve nedjelje u mjesecu rujnu obilježavaju 'Dani ludbreške Svete Nedjelje' kada Ludbreg prihvaća stotine tisuća vjernika koji se dolaze pokloniti 'Svetoj Krvi Isusovoj'.

          Ludbreg nije poznat samo kao veliko proštenište već i kao sam Centar svijeta. Prema legendi, u davno su doba oko Ludbrega opisani krugovi zemaljski na čijim su obodima smještene sve europske metropole. Takvu tezu može potvrditi i otkriće da se na posve suprotnoj strani Zemljine kugle, jugoistočno od Novog Zelanda, nalazi otok Antipodes kao antipod Ludbregu. Obilježena točka koja predstavlja središte svijeta s krugovima zemaljskim nazali se na središnjem gradskom Trgu Svetog Trojstva.

Napisao : Rak Darko


------------------------------------------------------------------------------

Pošto je pisanje ovih tekstova zahtjevno, jer o ovim mjestima nema mnogo pisanih informacija, te treba istraživati i pitati starije i druge mještane, Ispred PD Ludbreg, molimo sve one koji nešto znaju, dodatne i zanimljive podatke, možda i nepoznate,  oko bilo koje od ovih točaka da nam jave kako bi ih uvrstili u dnevnik obilaznice.

Javite na mail :
damir.klaric@astrum.hr , 098-267-067 (predsj pl. društva Ludbreg) ili
snjezana.stancin@gmail.com , 091-733-1645 (podpredsj. pl. društva Ludbreg)

Komentari

Ime : Damir Datum : 2010-05-19

Bravo Snježana, čini mi se jako dobro....Imaš pivo na Ivančici zbog probijanja Leda :):):)