Šuma Čret zauzima površinu od oko četiri kvadratna kilometra, a smještena je na rubnom jugozapadnom dijelu grada Varaždina, između rijeke Plitvice i potoka Bzenica.Usprkos učestaloj sječi stabala i nedovoljnom održavanju još uvijek su prilično dobro sačuvane karakteristike vlažne nizinske šume.
Potaknuti spoznajom da se bogatstvo naših šuma ne iscrpljuje samo brojnošću vrsta drveća, biljaka i raznolikošću životinjskog svijeta, već da vrlo značajno mjesto u prirodi imaju i gljive, a za koje je interes znanstvene javnosti kod nas još uvijek izuzetno mali, tijekom posljednjih dviju godina varaždinski gljivari i ekolozi pristupili su proučavanju mikoflore šume Čret i tom prilikom identificirali više od 200 vrsta gljiva, među kojima su mnoge jestive i ljekovite, a naišli su i na nekoliko opasnih otrovnica, te četiri zaštićene vrste / pasji stršak ( Mutinus caninus Hudson ex Persoon ), velika polipovka ( Anthurus archeri ( Berk. ) E. Fischer ), ožujka ( Hygrophorus marzuolus ( Fr. ) Bresadola ), češka smrčkovica ( Verpa bohemica ( Krombh. ) Boudier ) /.
Ipak, najvredniji je nalaz dvaju staništa parazitskog baršunovca (Xerocomus parasiticus (Fr.) Quél.).Jedno je nađeno u istočnom, a drugo, nešto veće, u zapadnom dijelu šume.Jestivi parazitski baršunovac parazitira na blago otrovnoj gljivi obična ili ispucana krumpirača ( Scleroderma citrinum Pers. ) zbog čega ona ubrzo postaje šuplja i neplodna.Njegov klobuk je crvenkasto smeđe do maslinasto smeđe boje, polu kuglast, a promjer mu može biti od 2 do 5 centimetara.Visina stručka je 3 do 4, a promjer 0,8 do 1,5 centimetar i malo svjetlije je boje nego li klobuk.Cjevčice su limunski žute do oker, kao i pore koje starenjem postaju hrđavo smeđe, a otrusina je maslinasto smeđa.Meso je blijedo žuto, okus nije izražen, dok je miris slab.
To je, ako ne najzanimljiviji, onda sigurno jedinstveni oblik parazitizma u svijetu gljiva: vrganjevka koja raste iz plodnog tijela krumpirače. Parazitski baršunovac jedini je europski vrganj nametnik, a na području Hrvatske je vrlo rijedak.Nešto češći je u sjevernijim dijelovima Europe i Amerike.
Željko Remar
Parazitski baršunovac
Češka smrčkovica
Ožujka
Velika polipovka
Pasji stršak
