Početna
Dobro došli : Gost
Posjetitelja online : 7
Statistika : AWstats
 
Prijave i registracije
 
Prijava suradnika
 
Prijave i registracije članova
 
Ažuriranje podataka gradovi
 
Tražilica - crtice

 
Najnoviji članci
Srednji Velebit
Sjeverni Velebit
Dramati─Źno u snje┼żnoj me─çavi na 2500 ndm
Zir
Pri─Źa o jednom kalcitu
Pravilnik o strogo zaštićenim gljivama
─îe┼íka smr─Źkovica
Proljetne biljke i gljive u Podravini
Jedinstvo znamenitosti zapadnog Kalnika
 
Najnovije destinacije
Omiska Dinara Kruzno
Biokovo - vrhovi
Kri┼żevci - Kalnik (pl. dom)
Ludbreška planinarska obilaznica
Krma - Triglav 4/5.10.2008 Slovenija
Egeria put - Hrvatska - Iovia
Sveti Vid - otok Pag
Spilja pod Zir - om
ZIR
Podkilavac-Mudna dol-Hahli─çi-Kolac-Podki
 
Najnovije Web shop
SVILAJA, PLANINARSKA MAPA ZEMLJOVID,1:25000, HGSS
PROMINA , PLANINARSKA MAPA, ZEMLJOVID , 1:25000 , HGSS
OTOK RAB , PLANINARSKA MAPA, ZEMLJOVID, 1:25000 , HGSS
BRA─î BIKE, BICIKLOM PO BRA─îU, MAPA 1:45000, HGSS
DINARA-TROGLAVSKA SKUPINA-ZAPAD ,PLANINARSKA MAPA,1:25000
 
Najnovije kampovi
admin1
camp mlaska
CAMP SEGET
CAMP VRANJICA BELVEDERE
Diana & Josip
 
Interesantni linkovi


 

Mo┼żda ─çe Vas zanimati

 

Planinarsko dru╣tvo "Ludbreg"
Slike :   
15.09.06 Zaštičene i rijetke gljive na području Varaždina

Povratak

    Šuma Čret zauzima površinu od oko četiri kvadratna kilometra, a smještena je na rubnom jugozapadnom dijelu grada Varaždina, izme─Ĺu rijeke Plitvice i potoka Bzenica.Usprkos učestaloj sječi stabala i nedovoljnom održavanju još uvijek su prilično dobro sačuvane karakteristike vlažne nizinske šume.

    Potaknuti spoznajom da se bogatstvo naših šuma ne iscrpljuje samo brojnošću vrsta drveća, biljaka i raznolikošću životinjskog svijeta, već da vrlo značajno mjesto u prirodi imaju i gljive, a za koje je interes znanstvene javnosti kod nas još uvijek izuzetno mali, tijekom posljednjih dviju godina varaždinski gljivari i ekolozi pristupili su proučavanju mikoflore šume Čret i tom prilikom identificirali više od 200 vrsta gljiva, me─Ĺu kojima su mnoge jestive i ljekovite, a naišli su i na nekoliko opasnih otrovnica, te četiri zaštićene vrste / pasji stršak ( Mutinus caninus Hudson ex Persoon ), velika polipovka ( Anthurus archeri ( Berk. ) E. Fischer ), ožujka ( Hygrophorus marzuolus ( Fr. ) Bresadola ), češka smrčkovica ( Verpa bohemica ( Krombh. ) Boudier ) /.

    Ipak, najvredniji je nalaz dvaju staništa parazitskog baršunovca (Xerocomus parasiticus (Fr.) Qu├ęl.).Jedno je na─Ĺeno u istočnom, a drugo, nešto veće, u zapadnom dijelu šume.Jestivi parazitski baršunovac parazitira na blago otrovnoj gljivi obična ili ispucana krumpirača ( Scleroderma citrinum Pers. ) zbog čega ona ubrzo postaje šuplja i neplodna.Njegov klobuk je crvenkasto sme─Ĺe do maslinasto sme─Ĺe boje, polu kuglast, a promjer mu može biti od 2 do 5 centimetara.Visina stručka je 3 do 4, a promjer 0,8 do 1,5 centimetar i malo svjetlije je boje nego li klobuk.Cjevčice su limunski žute do oker, kao i pore koje starenjem postaju hr─Ĺavo sme─Ĺe, a otrusina je maslinasto sme─Ĺa.Meso je blijedo žuto, okus nije izražen, dok je miris slab.

    To je, ako ne najzanimljiviji, onda sigurno jedinstveni oblik parazitizma u svijetu gljiva: vrganjevka koja raste iz plodnog tijela krumpirače. Parazitski baršunovac jedini je europski vrganj nametnik, a na području Hrvatske je vrlo rijedak.Nešto češći je u sjevernijim dijelovima Europe i Amerike.

                                                                              Željko Remar

Parazitski baršunovac


Češka smrčkovica

Ožujka

Velika polipovka

Pasji stršak


Na╣i sponzori

 
Reklame

Razmjena banera
www.lastminute-hr.com
www.nekretnine-info.com